Ruski car Aleksandar III Aleksandrovič Romanov, naručio je 1885. godine od Karla Faberžea specijalno uskršnje jaje koje je želeo da pokloni svojoj ženi Mariji Fjodorovnoj. Njegovo prvo jaje bilo je jaje u jajetu. Bela spoljašnja ljuska bila je ukrašena dijamantima, otvarala se i otkrivala manje zlatno jaje u unutrašnjosti, koje je takođe moglo da se otvori, a unutra se nalazilo zlatno pile i kopija carske krune. Carici se poklon dopao i car je nastavio sa poklanjanjem skupocenih jaja za svaki sledeći Uskrs. Tu tradiciju je nastavio i njegov naslednik Nikolaj II Aleksandrovič Romanov, poslednji ruski car. Faberže je svake godine za carsku porodicu radio po dva raskošna uskršnja jaja: jedno za caricu-majku Mariju, a drugo za carevu ženu Aleksandru.
Postoji priča da je za svako jaje bila potrebna čitava godina da se napravi i da je u izradi minijaturnih detalja učestvovalo više majstora. Tokom pravljenja, svako jaje je čuvano u tajnosti. Ona su pravljena od skupocenih metala, kao što su zlato i srebro, bakar, nikl i paladijum, a za osnovu je korišćen prirodni kamen jaspis, rodonit, ahat, kvarc, lapis lazuli i nefrit. Prilikom izrade korišćena je tehnika delimično providnog emajla, nekad i u po nekoliko slojeva, od kojih je svaki posebno pečen. Iako su u vreme njihove izrade, juveliri koristili samo nekoliko boja, Faberže je eksperimentisanjem uspeo da postigne čak 140 različitih nijansi. Jaja su ukrašavana dragim kamenjem safirima, rubinima, smaragdima, dijamantima. Svako jaje imalo je svoju priču. Na primer, teme su bile važni događaji iz istorije carske porodice, kao što su krunisanje cara Nikolaja, završetak transibirske železnice i godišnjica braka ili vladavine. Dizajn za ukrašavanje jaja bio je inspirisan i umetničkim delima kopiranim iz muzeja Ermitraž u Sankt Peterburgu. Svako jaje je sadržalo sebi mala iznenađenja napravljena od zlata, emajla i dragog kamenja, kao što su medaljon, konjanik, štafelaj, voz, labud, petao, ptica, srce, pupoljci, kočije.