Artnit

- I toga on nema, ali ima mnogo volje. Mi, Sloveni uopšte, kao što je poznato, tim dobrom nismo bogati i pred njim “pasujemo“. G-n Gubarev je zaželeo da bude starešina, i svi su ga priznali za starešinu. Šta da radite?! Vlada nas oslobodila od robovanja spahijama, hvala joj; ali se navika na robovanje tako duboko zalegla u nama; od nje se nećemo skoro osloboditi.

Objavljeno u Pero

Tokom cele pisane istorije, a verovatno još i od kraja mlađeg kamenog doba, na svetu su postojale tri vrste ljudi: Viši, Srednji i Niži. Bili su izdeljeni na mnoge potkategorije, nosili bezbroj raznih imena, a njihov brojni odnos, kao i međusobni odnosi, varirao je iz veka u vek; no u suštini se struktura društva nije menjala. Čak i posle ogromnih obrta i naizgled neopozivih promena, uvek se ponovo uspostavljala ista struktura, upravo kao što se i žiroskop uvek vraća u stanje ravnoteže ma koliko se gurnuo na jednu ili drugu stranu...

Objavljeno u Društvo

Tada je Čagatajev pokupio sve ljude i pitao ih imaju li nameru da žive? Niko mu ništa nije odgovorio...

Mnoge blede oči gledale su ga s naporom, da se ne zatvore od nemoći i ravnodušnosti. Čagatajev je osetio bol od tuge što njegovom narodu nije potreban komunizam - njemu je potreban zaborav dok vetar ne ohladi i postepeno raznese njegovo telo. Čagatajev se okrenuo od svih, njegove aktivnosti, njegove nade pokazale su se besmislene. Treba uzeti Ajdim na ruke i zauvek otići odavde.

Objavljeno u Pero
Utorak, 21 Oktobar 2014 12:08

Simbolička priča o slugi i gospodaru

U svom najvažnijem delu Fenomenologija duha Georg Vilhelm Fridrih Hegel je u simboličkoj priči o gospodstvu i ropstvu pokazao kakvu ulogu ima rad u usponu samosvesti do stepena uma i duha. U filozofskom osmišljavanju stvarnosti, Hegel u samu stvarnost uvodi negativitet posredstvom kategorije rada, tako da je rad, naročito u odnosu sluge i gospodara, primaran činilac promene društvene celine.

Objavljeno u Društvo
Vi ste ovde: Home Pero Prikazivanje članaka po tagu gospodar