Rastanak Kara-Đorđija sa Srbijom
Narodna epska pesma Rastanak Kara-Đorđija sa Srbijom je nastala u vreme sloma Prvog srpskog ustanka, 1813. godine ili kasnije. Ova pesma je posvećena srpskom voždu Karađorđu Petroviću i svrstava se u ciklus pesama o oslobođenju Srbije koje obuhvataju istorijski period stvaranja moderne srpske države na početku XIX veka, za vreme ustanaka.
Boj na Čokešini
U epskoj pesmi Boj na Čokešini, iz ciklusa o oslobođenju Srbije Filip Višnjić opeva poznatu bitku iz Prvog srpskog ustanka koja se po srpske ustanike neslavno završila. Bitka kod Čokešine vođena je između srpske ustaničke vojske pod komandom braće Nedić i turske vojske kod manastira Čokešina, ispod planine Cer nedaleko od Šapca na Lazarevu subotu 28. aprila 1804. godine.
Ustanak i ustanici u narodnoj epskoj pesmi
Tokom teških vekova robovanja pod Turcima narodna epska pesma je neprestano veličala junaštvo u borbi sa neprijateljem i time uticala posredno na nacionalnu svest narodnih masa. Takva uloga narodne epske pesme nastavljena je i u toku Prvog i Drugog srpskog ustanka koji predstavljaju svojevrsno otelotvorenje oslobodilačke misli negovane baš tom pesmom.
Početak bune protiv dahija
Epska pesma Početak bune protiv dahija iz ciklusa pesama o oslobođenju Srbije je najpoznatija i najznačajnija pesma slepog guslara Filipa Višnjića. Istorijska osnova pesme je Prvi srpski ustanak i "seča knezova". Dahije su pogubile u "seči knezova" srpske knezove i viđenije ljude u Beogradskom pašaluku što je podstaklo srpske prvake da ubrzaju dizanje Prvog srpskog ustanka i izbor Karađorđa za ustaničkog vožda.