Artnit

Nedelja, 04 Avgust 2013 20:14

Rodoslovi Istaknut

Loza Nemanjića, freska iz manastira Dečani Loza Nemanjića, freska iz manastira Dečani

Rodoslovi objašnjavaju genealogije vladara i crkvenih poglavara. U srpskoj književnosti se pojavljuju u XV veku, a njihov autor je Konstantin Filozof. Konstantin Filozof je u XIV, XV i XVI glavi svoje biografije o Stefanu Lazareviću ispričao genealogiju loze Nemanjića, dovodeći je u vezu sa vizantijskim carem Konstantinom.

U biografiji o Stefanu Lazareviću Konstantin Filozof posle dužeg uvoda, daje opis srpskih zemalja i izlaže genealogiju Nemanjića, čije poreklo izvodi od vizantijskog cara Konstantina. Po njemu, car Konstantin je udao svoju kćer Konstanciju za Srbina Likinija, koji je pradeda Stefana Nemanje. Poreklo Stefana Lazarevića Filozof dovodi u vezu sa Stefanom Nemanjom preko unuka Nemanjina sina Vukana. Na taj način Konstantin Filozof je hteo da podigne autoritet despota Stefana Lazarevića.

Istorijski biografija o Stefanu Lazareviću predstavlja vrhunac u razvitku srpskih srednjovekovnih biografija, i daje vernu sliku doba Stefanove vladavine. Podaci o Nemanjinom poreklu nisu tačni, ali pričanje o Stefanovom životu je prilično blisko istini, verovatno i zbog činjenice da Stefan Lazarević nije bio proglašen za sveca od strane crkve. Iz Konstantinove genealogije o Nemanjićima kasnije su se razvili rodoslovi kao jedan od žanrova u staroj srpskoj književnosti.

Rodoslovi su se negovali po srpskim manastirima sve do XVIII veka, kada su se potpuno stopili sa mnogobrojnim narodnim pričama. Dok su u početku uzimali građu iz hagiografija i biografija, kaluđeri kasnije unose u rodoslove raznovrsne priče iz narodne usmene književnosti. Rodoslova ima deset; najlepši i najzanimljiviji su Tronoški i Pećki rodoslov.

Pročitano 3763 puta

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Pero Rodoslovi