Artnit

Utorak, 19 Februar 2013 21:46

Bakonja fra-Brne Istaknut

Dizajn korica knjige Bakonja fra-Brne Dizajn korica knjige Bakonja fra-Brne

Bakonja fra-Brne, je humoristički roman Sime Matavulja u kome je oko priče o životnom putu jednog fratra razvijena slika stvarnosti u katoličkom samostanu i seoskog života oko njega. Simo Matavulj kaže da je u romanu obuhvatio, "cio život dalmatinski, sve staleže i narod obiju vjera".

Mali Ive Jerković, Bakonja, koji potiče iz sirove i primitivne sredine, odlazi u franjevački manastir "da umre za ovaj svijet", da se vremenom postrigne i nastavi "svetu lozu" fra-Jerkovića iz Zrvljeva. Njegova rodbina je opisana kroz naglašene nagone i prikazana kao prividna suprotnost franjevačkom manastiru, gde bi trebalo da cveta "mudros", čestitos, bogoljubnos". Međutim, stvarna suprotnost između njih ogleda se u siromašnom i mukotrpnom seljačkom životu, sa jedne, i bezbrižnom životu lenjih, ugojenih "slugu Sv. Frane", sa druge strane.

Svi fratri u manastiru koje je Ive Jerković tamo zatekao prošli su isti put od bednog pastirčeta do zadriglog lenjivca i kaišara. Prividno jednoliki skup fratara predstavlja čitavu vešto nijansiranu skalu poremećenih karaktera, od nervno neuravnoteženog "pesnika" fra-Naćvara, Bakonjinog strica, preko učenog fra-Tetke do zajedljivog Vrti repa i fratarskog delije Srdara.

Još pre odlaska u manastir Bakonja je posmatrajući mukotrpni i oskudni život u selu i ugodni, bezbrižni i laki život svog ugojenog strica, stvorio svoj životni ideal. Sve što je zapazio i saznao po dolasku u manastir još više ga je učvrstilo u uverenju da je jedini smisao života pobrinuti se da život bude što lakši i udobniji. Zato on u manastiru više voli da obigrava oko kujne nego da sedi u "skuli", bolje se oseća u konjušnici oko zadriglih fratarskih konja nego pred oltarom, više se divi odvažnosti i slobodnom životu fra-Srdarine, koji kao "obaćetan pas" juri za kmeticama, nego polovičnoj učenosti i licemernoj pobožnosti fra-Tetke ili svog strica.

Bakonja jasno zna šta hoće, i ide uporno ka cilju koji je još u detinjstvu postavio. Vremenom se njegov cilj proširio, i on u idealnu sliku budućeg života, kada bude "umro za ovaj svet", unosi i "ključić od stričeva kovčežića", punog srebrnjaka iskaišarenih od "virne" pastve. I naravno, Bakonja je postigao svoj cilj. Kada pri kraju romana dobija parohiju kao fra-Jerković XXV, on, bez mnogo ustezanja, kreće dobro utabanom stazom svoja dvadeset i četiri prethodnika iz "svete loze" zvrljevske.

Simo Matavulj je u romanu Bakonja fra-Brne slikovito prikazao problem odnosa čoveka, jedinke, prema sredini u kojoj živi i uticaja te sredine na moralno formiranje jedinke. Taj problem posebno snažno je sagledan kroz lik Bakonje. Kada je Matavulj na kraju 1888. godine prekinuo pisanje ovog romana, u jednoj belešci u Stražilovu, uz obećanje da će delo završiti u "zasebnoj knjizi", kaže: "S tom pričom je piscu namera da pokaže kako vaspitanje i prilike utiču na karakter."

Pročitano 14869 puta Poslednji put izmenjeno Sreda, 22 Januar 2020 12:30

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Pero Bakonja fra-Brne