Odštampajte ovu stranicu
Utorak, 30 Juli 2013 19:50

Vinsent van Gog - Irisi Istaknut

Holandski slikar Vinsent van Gog je jedan od najvećih slikara postimpresionizma i začetnik kolorističkog ekspresionizma. Još dok je živeo u Arlu, 1888. godine bio je očaran lepotom ljubičastih irisa, i slikao ih je kako cvetaju u polju. Njegova najpoznatija slika irisa, pod istoimenim nazivom je iz 1889. godine. Slika se danas nalazi u muzeju Geti u Los Anđelesu.

Zbog duboke depresije 8. maja 1889. godine Vinsent van Gog je na vlastiti zahtev primljen u psihijatrijsku bolnicu u Sen Remiju u Francuskoj. U junu mu je bilo dozvoljeno da slika u okolini i u društvu pratioca. Svom bratu Teu je pisao o tom periodu: "Moja me kukavna bolest tera da radim sa nemim besom, veoma polako, ali bez prekida od jutra do mraka... Verujem da će mi to pomoći da ozdravim." U izolaciji, ipak nadahnut, 13 meseci pre samoubistva naslikao je 150 slika irisa, ruža, maslinovog drveća, bašti.

Slika Irisi datirana je na juni 1889. godine, mesec dana nakon njegovog dolaska u Sen Remi. Sliku je nazvao "gromobran za moje bolesti", jer je smatrao da može da ga spreči da ne poludi ako nastavi da slika.

Motiv slike Irisi Van Gog uzima iz bolničke bašte. Slika prikazuje dve grupe cveća, jedna je u ljubičastoj, a druga u narandžastoj boji. Irisi se dodiruju međusobno, osim jednog usamljenog belog koji je jasno odvojen od ostalih, i nalazi se na granici između dve grupe cveća. Svaki od irisa na slici je jedinstven, ali svi imaju zakrivljene forme omeđene talasastim linijama.

Na slici dominiraju ljubičasta i zelena boja. Narandžasta boja pravi kontrast prema ljubičastim i zelenim tonovima na slici.

Postoji hipotetička dijagonalna linija koja prolazi kroz beli iris odvajajući dve grupe cveća. Kada se pogleda ispod ove linije na irise ili njihovo lišće, prizor skače od jedne do druge tačke u određenom nervoznom pokretu. Kada se gleda na narandžasto cveće stvara se utisak mirnog prizora.

Na slici je upadljivo prisustvo likovnih karakteristika japanskih ukijo-e grafika. Ukijo-e grafike su svoj vrhunac doživele u prvoj polovini XIX veka, kada su stvarali najznačajniji ukijo-e majstori: Utamaro, Hokusai i Hirošige. Sličnosti na slici su posebno vidljive u jakim konturama, i neobičnim uglovima.

Vinsent van Gog je smatrao da je slika Irisi studija i poslao je svom bratu Teu. Teo je veoma brzo ovu sliku pridružio godišnjoj izložbi Društva nezavisnih umetnika u septembru 1899. godine. On je Van Gogu pisao o ovoj izložbi. "Slika pada u oči iz daljine. Irisi su lepa studija puna vazduha i života."

Pročitano 8056 puta Poslednji put izmenjeno Ponedeljak, 30 Decembar 2013 17:38
Stefan Tanasijević

Najnovije:

Srodni članci