Artnit

Četvrtak, 06 Juni 2013 20:13

Pablo Pikaso - Gernika Istaknut

Slika Gernika Pabla Pikasa iz 1937. godine je jedan od najpoznatijih antiratnih simbola. To je figurativna interpretacija bombardovanja Gernike, nekadašnje prestonice Baska, u severnoj Španiji, za vreme španskog građanskog rata (1936-1939). Po izričitoj želji Pikasa, slika nije smela da se vrati u Španiju, sve dok u njoj ne bude uspostavljena demokratija. Čuvena slika bila je u Muzeju moderne umetnosti u Njujorku, da bi 1981. godine, šest godina posle Frankove smrti bila vraćena u Španiju. Danas se nalazi u Muzeju kraljice Sofije u Madridu.

Španski kulturni poslenici naručili su od Pabla Pikasa da naslika veliko platno za paviljon Španske republike za svetsku izložbu u Parizu, čije je otvaranje bilo predviđeno za leto 1937. godine. Pikaso dugo nije imao inspiraciju. Bio je melanholičan, frustriran zbog problema u svom ličnom životu i nezadovoljan svojim radom. Španski građanski rat podstakao ga je da sa žarom podržava pristalice lojalne vlade. Kada je 26. aprila 1937. godine nemačka i italijanska avijacija bombardovala baskijski gradić na severu Španije Gerniku, znao je šta će biti tema njegovog budućeg dela. Do početka maja, on je izradio prve skice za ogromno platno koje obeležava vrhunac njegovih mitoloških radova. Na platnu su prvo ovekovečeni bik i konj, a potom i ostali motivi.

Slika Gernika je figurativna interpretacija tragičnog događaja, bombardovanja koje je sravnilo sa zemljom gradić Gerniku. Ona ne prikazuje sam događaj, već nizom snažnih likova, podseća i na agoniju rata.

Kompozicija slike je sklopljena od razjedinjenih, razbacanih, i fragmentarnih oblika, koji nemaju ni masu, ni volumen. Slika je podeljena na tri kompozicijska dela, i tako podseća na narativne kompozicije poliptiha iz srednjeg veka i renesanse. Likovi se nalaze u središnjem trouglu, i u dva nepotpuna kvadrata sa obe njegove strane. Osnova trougla se proteže od ispružene ruke izobličenog i obezglavljenog vojnika sa leve strane do stopala žene koja beži na desnoj strani. Umirući konj predstavlja smrt civilizacije. Ruka mrtvog borca koja još uvek steže mač je poznati simbol herojskog otpora. Simboli slobode, nade i pobede razuma su ispružena ruka sa lampom koju nosi žena, kao i motiv iznad konjske glave koji je nastao spajanjem oka i svetlosnih zraka iz lampe. Na desnoj strani poza pokošene devojke podseća na raspeće Isusa Hrista, a majka i njeno mrtvo dete na levoj strani su potomci Piete. U senci, iza žene, izviruje sablasni lik Minotaura sa ljudskom glavom, čudovišnog tiranina iz drevne Krete. Za Pikasa, Minotaur je bio simbol moderne tiranije. Oseća se i suprotnost između pretećeg minotaura koji simboliše mračne sile, i konja na umoru. I ljudi i životinje imaju otvorena usta iz kojih se prolama krik sveopšteg užasa.

Slika je skoro lišena boja i sastoji se samo od nekoliko sivih tonova. Kolažna konstrukcija je data u ravnim "isečcima" ograničenim na crno, belo i sivo koji su naslagani jedan preko drugog. Na taj način se naglašava bol, patnja, stradanje.

Slika Gernika prvi put je izložena u junu 1937. godine na Svetskoj izložbi u Parizu. Izostavljanjem pojedinosti koje bi je dovele u vezu sa zlosrećnim baskijskim gradom, Pablo Pikaso je značenje ove slike uzdigao do opšte osude ludila rata. Tako je slika postala proročanska vizija propasti - propasti koja čovečanstvu još više preti u ovo doba nuklearnog ratovanja.

Pročitano 29484 puta Poslednji put izmenjeno Petak, 16 Novembar 2018 12:05

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Paleta Pablo Pikaso - Gernika