Artnit

Petak, 17 Juni 2016 10:50

Eskspresionizam - odraz pesimističke ekspresije unutrašnjeg stanja Istaknut

Horija Bernea - Ekspresionistički pejzaž Horija Bernea - Ekspresionistički pejzaž

Ekspresionizam je pokret i pravac u umetnosti, književnosti i muzici. Osnovni termin, ekspresionizam može da se odredi na dva načina: kao priroda umetnosti koja se pojavljuje u različitim istorijskim epohama kada se stvore posebni društveni i duhovni uslovi i kao pokret koji se razvio početkom XX veka, u vreme socijalnih kriza, emotivne nesigurnosti i duhovnog nespokojstva, kada je prva industrijska revolucija izmenila strukturu velikih gradskih celina, ekološki i psihološki ugrozila čoveka i u društvu produbila otuđenost čoveka od rada i pravih vrednosti.

Prema istoričarima ekspresionizam se prvo javlja u Francuskoj, posebno u slikarstvu. Savremeni istraživači ekspresionizma ističu da su na njegovu pojavu uticali slikari Vinsent van Gog, Edvard Munk i Pol Gogen. Začetnikom ekspresionističkog slikarstva smatra se norveški slikar Edvard Munk, a njegove slike Krik i Strah su primeri pesimističke ekspresije unutrašnjeg stanja koja će obeležiti ekspresionizam.

Prvu pravu ekspresionističku grupu, Most (Die Brücke) su 1905. godine osnovali u Drezdenu Ludvig Kirhner, Erih Hekel i Karl Šmit Rotluf, a ubrzo su im se priključili Emil Nolde, Maks Pehštajn i još desetak slikara. Njihov manifest ističe važnost emocionalnog doživljaja kao testa moralnih i umetničkih vrednosti.

Drugu umetničku grupu nemačkog ekspresionizma, Plavi jahač (Der Blaue Reiter) osnovali su u Minhenu 1911. godine Vasilij Kandinski, Franc Mark, Alfred Kubin i Gabrijela Minter. Ime su dobili po istoimenoj slici Vasilija Kandinskog, ruskog slikara koji je sa Francom Markom formulisao estetske vrednosti grupe.

Ekspresionizam nije jedinstven i stilski celovit. U njegovom okrilju nastala su različita istraživanja koja povezuju prenošenje naglaska sa likovne forme na unutrašnju, psihološku sadržinu slike i naglašavaju sam izraz, ekspresiju. Ekspresionistima više nije važno samo kako slikaju već i to šta slikaju, jer je njihovo interesovanje usmereno prema društvenim problemima i ljudskoj sudbini. Zato traže teme ispunjene dramatikom i "ružne" motive, kao što su bučni gradovi, ulični metež, sirotinjska predgrađa, ratna stradanja, zadimljene gostionice. Pri tome koriste čiste boje i iseckan crtež, vraćaju se primitivizmu.

Pročitano 2594 puta Poslednji put izmenjeno Nedelja, 27 Decembar 2020 11:35

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Paleta Eskspresionizam - odraz pesimističke ekspresije unutrašnjeg stanja