Artnit

Sreda, 05 Februar 2014 17:37

Slikarstvo Đure Jakšića Istaknut

Đura Jakšić - Autoportret Đura Jakšić - Autoportret

Đura Jakšić, slikar i pesnik, pripovedač i dramski pisac zauzima istaknuto mesto u srpskoj umetnosti XIX veka. Sebe je posmatrao pre svega kao slikara, a tek potom i kao pisca. Međutim, u njemu su se stalno preplitali lepota reči i kičica, slikarsvo i poezija. Đura Jakšić se smatra za jednog od najznačajnijih predstavnika slikarstva srpskog romantizma. Njegove slike su slikane u duhu romantizma, a i sopstvenog patriotizma.

Đura Jakšić uči slikanje najpre u temišvarskoj školi crtanja, gde je u 14. godini pokazao uspeh, zatim u 16. godini u umetničkoj školi Jakoba Marastonija u Pešti, gde je najbolji đak. Od 1850. godine je u Velikom Bečkereku (današnjem Zrenjaninu), gde ga u slikarstvo uvodi čuveni slikar Konstantin Danil, čiji uticaj je bio presudan. Upis na bečku Akademiju, u jesen 1851. godine nije značio i prihvatanje studiranja.

Uzori u slikarstvu Đuri Jakšiću su bili pre svega veliki holandski slikari Rembrant van Rajn i Piter Pol Rubens. Rembranta je smatrao čarobnjakom svetlosti i tame, slikarem ljudske patnje. Tako su i odnos prema boji i problemi osvetljenja postali nosioci stilskog izraza Đure Jakšića. Na njegovim slikama se spaja romantičarski sadržaj i romantičarski izražajni oblik u čvrsto jedinstvo. Svoj slikarski talenat najvećim delom Đura Jakšić je rasuo radeći za nasušni hleb portrete trgovaca ili ikonostase i ikone po crkvama. Danas se za mnoge njegove slike ne zna. Veruje se da je naslikao oko dve stotine slika.

Slikarski počeci Đure Jakšića su vezani za religiozno slikarstvo. U dela iz ove tematike uspevao je da utisne pečat svoje snažne i samosvojne umetničke ličnosti, što je nailazilo na nerazumevanje sredine. Radio je deo ikonostasa, 15 ikona u Pravoslavnom hramu u Srpskoj Crnji, koji je posvećen Svetom velikomučeniku Prokopiju. Poznate su njegove ikone Hristos na gori i Hristos diže iz mrtvih Jairovu kćer koje je radio u Beču.

U portretskom slikarstvu Đura Jakšić je ostavio galeriju likova među kojima je živeo i koje je sretao na putu kao provincijski učitelj. Slikao je trgovce, zanatlije, popove, učitelje, sitne činovnike, oficire, kao i stalež imućnih. U postavljanju figure na većini portreta vidljiva je polazna bidermajerska shema. Na portretima je uspevao da postigne prefinjenu karakterizaciju likova, što se posebno odnosi na brojne ženske portrete. On analizira i preko pojedinačnih karaktera slika društvo i predstavlja svoju epohu. Tako i njegovi portreti predstavljaju pravu hroniku obrenovićevske Srbije. Na portretima, posebno na onima na kojima su prikazivane ličnosti u živopisnim srpskim varoškim nošnjama paleta je toplija i zvučnija. Zbog zanemarivanja naturalističke sličnosti na portretima njihovi naručioci su često bili nezadovoljni. Jedan od najlepših portreta u srpskom slikarstvu XIX veka je njegov portret Mile Popović, kćerke kikindskog kafedžije u koju je bio zaljubljen, a koji je poznatiji kao Devojka u plavom. Njegovi poznati portreti su: Žena sa lepezom, Devojka s lautom, Katarina Protić, Jelena Pekajski, Mileva Protić Kocić iz Požarevca.

Romantičarska usmerenost Đure Jakšića dolazi do punog izražaja na slikama sa istorijskom tematikom. Na ovim slikama se najbolje uočavaju elementi stila zbog kojih se Đura Jakšić smatra za vodećeg predstavnika romantizma u srpskom slikarstvu. On inspiraciju nalazi u likovima srednjovekovnih vladara i junaka - cara Dušana, kneza Lazara, Marka Kraljevića. Njegove predstave srpskih srednjovekovnih vladara i junaka sadrže težnje da se postigne izvesna iluzija portretske vernosti, u godinama kada njegova znanja još nisu pružala podatke o autentičnim likovima na starim freskama. Vremenski bliske događaje Prvi i Drugi srpski ustanak, a još više savremena politička i ratna zbivanja u Srbiji i Crnoj Gori prikazuje poput hroničarskog, reporterskog saučestvovanja, što je odgovaralo težnjama nove generacije da umetnost prati aktuelni život. Poznate slike sa ovom tematikom su: Odmor posle boja (Karula), Ustanak Crnogoraca, Pogibija Karađorđeva, Na straži.

Slikarstvo Đure Jakšića odlikuje osećanje za boju koju nanosi u debelom sloju, igra svetlosti, jasno vidljivi potezi četkicom, korišćenje osvetljenja za definisanje prostora i oblika. Ponekad njegove slike "utopljene u tešku senku i zgrušanu svetlost, liče na halucinaciju i mutan san".

Pročitano 19716 puta Poslednji put izmenjeno Sreda, 16 Januar 2019 11:50

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Paleta Slikarstvo Đure Jakšića