Paleta
Pol Kle - Senecio
Nemačko-švajcarski slikar Pol Kle slikao je apstraktne nadrealne figure koristeći jednostavan dizajn i oblike. Njegove slike su šarene i razigrane. Na slici Senecio, poznatoj i pod nazivom Glava čoveka, koja je završena 1922. godine, on pokušava da pokaže osećanja čoveka. Ova slika, koja se danas nalazi u Kunstmuseumu u Bazelu, može se posmatrati kao simbol pomeranja odnosa između umetnosti, iluzije i sveta drame.
Eduar Mane - Španski pevač
Španski pevač ili Gitarista kako se još naziva je poznata slika francuskog slikara Eduara Manea, koju je završio nakon svojih putovanja u inostranstvu, 1860. godine. Na ovoj slici, koja se danas nalazi u muzeju umetnosti Metropoliten u Njujorku, primećuje se uticaj španskog slikarstva.
Meri Kasat - Majka i dete
Na slici Majka i dete iz 1905. godine američka slikarka Meri Kasat predstavlja temu odnosa između majke i deteta, koja je veoma česta u njenom slikarstvu. Ova slika prikazuje tradicionalnu žensku ulogu, a Meri Kasat verovatno njome simboliše i sve ono sa čim se ne slaže kada su u pitanju rodne uloge i tradicionalna verovanja. Danas se ova slika nalazi u Nacionalnoj galeriji umetnosti u Vašingtonu.
Anri de Tuluz Lotrek - Žena sa crnom boom
Francuski slikar Anri de Tuluz Lotrek je slikao život u Mulen Ružu i drugim pariskim kabareima i pozorištima, kao i život u bordelima koje je posećivao. Njegovi česti motivi su ljudi iz takozvanog polusveta. Na svojoj poznatoj slici iz 1892. godine Žena sa crnom boom, prikazuje samo bitne karakteristike žene iz tog sveta, ali sa dovoljno detalja da otkrije i njenu ličnost. Pod nazivom Portret devojke, ova slika je izlagana u galeriji Gupil u Londonu 1898. godine. Slika se danas nalazi u muzeju Orsej u Parizu.
Teodor Žeriko - Konj u oluji
Slika Konj u oluji francuskog slikara i litografa Teodora Žerikoa iz 1820-1821. godine je jedna u nizu slika konja koji je naslikao u to vreme. Mnoge od njih su bile studije za slike koje pokazuju Žerikoa na Pariskom salonu 1812. godine, kao "konjičkog oficira", što ukazuje na uticaj Pitera Pola Rubensa i Antoana Žana Groa, a neke od slika prikazuju potčinjenog konja. Na slici Konj u oluji prikazana je daleka oluja koja utiče na konja i dodaje notu drame. Danas se ova slika nalazi u privatnoj kolekciji.
Džon Konstejbl - Stounhendž
Prilikom posete Stounhendžu u julu 1820. godine Džon Konstejbl je napravio brojne skice, na osnovu kojih je nastao jedan od najvećih ikada naslikanih akvarela, Stounhendž. Ova slika je izložena na njegovoj poslednjoj izložbi u Kraljevskoj akademiji 1836. godine. Na slici, koja se nalazi u muzeju Viktorija i Albert u Londonu stoji opis: "Misteriozni spomenik... stoji na daljini na goloj i beskrajnoj pustari, toliko nepovezan sa događajima iz prošlosti, kao što je i sa sadašnjošću, vraća vas nazad izvan svih istorijskih zapisa u zaborav jednog potpuno nepoznatog perioda."
Gustav Kurbe - Mirno more
Tokom boravka u malom gradu Etretatu na obali Normandije, u avgustu 1869. godine, Gustav Kurbe je naslikao pejzaž Mirno more na obali kanala Lamanša za vreme oseke. Spokojna kompozicija, u kojoj ogromno nebo smanjuje pejzaž do uske grupe mora i obale, jedan je od najpoznatijih morskih pejzaža Gustava Kurbea. Ova slika se danas nalazi u muzeju umetnosti Metropoliten u Njujorku.
Frederik Bazil - Ružičasta haljina
Na slikama Frederika Bazila, francuskog slikara impresioniste često su u prvom planu figure unutar slikanog predela. Bazil je kombinovao određenu naivnost sa delikatnim osećajem za prirodu i izuzetnim osećajem za boje. Njegove figure su u pejzažu čudno nepokretne i imaju skulptoralni kvalitet teške ivice. Slika Ružičasta haljina, nastala tokom leta 1864. godine je primer za slikanje predela i figura u prirodnoj svetlosti. Slika se danas nalazi u muzeju Orsej u Parizu.
Ivan Ajvazovski - Haos
Slike morskih pejzaža zauzimaju više od polovine ukupnog stvaralaštva ruskog slikara jermenskog porekla Ivana Ajvazovskog. U svojim najboljim morskim pejzažima on otkriva svoj unutrašnji svet kroz duh vremena, svoje ideale humanizma i ljubav prema slobodi. Na slici Haos, poznatoj i po nazivu Stvaranje iz 1841. godine fokusira se na nemirno more, na kretanje talasa, otkrivajući njegovu veličanstvenost, izdvojenu atmosferom dubokog poštovanja za nepredvidljivi i beskompromisni duh mora. Slika se danas nalazi u muzeju Armeno u Veneciji.
Pjer Ogist Renoar - Voće sa Midija
Mrtva priroda nije mnogo bila popularna kod impresionista, pre svega zato što nije bila pogodna tema za "hvatanje" atmosferskog kvaliteta svetlosti i boja. Međutim, postoji nekoliko izuzetnih primera, poput slike Pjera Ogista Renoara Voće sa Midija, gde je voće i povrće pažljivo odabrano da stvori niz prizmatičnih boja, koje obuhvataju impresionistički spektar. Verovatno je Renoar naslikao ovu mrtvu prirodu na jugu Francuske (duž mediteranske obale, ili Midija) 1881. godine. Slika se danas nalazi u Institutu umetnosti u Čikagu.