Paleta
Romare Birden - Plava dama
Američki umetnik, pisac i kompozitor Romare Birden je radio sa mnogim vrstama medijuma, uključujući crtane filmove, ulja i kolaže. Nakon nekoliko godina pauze u kojoj se skoncentrisao na komponovanje muzike, on se ponovo pojavio sredinom 1950-ih godina pokazujući apstraktniji stil slikanja pod uticajem apstraktnih ekspresionista. Međutim, Birden se nikada ne odriče figure da bi se prepustio potpunoj apstrakciji, što se primećuje i na slici Plava dama koju je naslikao 1955. godine. Danas se ova slika nalazi u privatnoj kolekciji.
Pjer Ogist Renoar - Ples na selu
Francuski trgovac umetničkim delima Pol Diran Ruel naručio je 1882. godine slike na temu bala od Pjera Ogista Renoara. Renoar je naslikao tri slike na ovu temu Ples na selu, Ples u gradu, i Ples u Bugivalu pod uticajem putovanja u Italiju 1881. godine gde je inspiraciju pronašao kod Rafaela Santija i označile su njegov pokušaj da se odvoji od impresionizma. Slika Ples na selu koju je naslikao 1883. godine se danas nalazi u muzeju Orsej u Parizu.
Pjer Ogist Kot - Proleće
Francuski slikar Pjer Ogist Kot je 1873. godine naslikao sliku Proleće za koju se često kaže da prikazuje mladi par, mladića i devojku kao “pijane od prve ljubavi“. Slika je prvi put izložena na Pariskom salonu iste godine, gde je bila odlično primljena. Smatra se za njegovo najuspešnije delo i bila je često kopirana u drugim medijima kao što su gravire, porculan i tapiserije. Danas se ova slika nalazi u muzeju umetnosti Metropoliten u Njujorku.
Vilijam Džonson - Slepi pevač
Američki slikar Vilijam Džonson je radio u ekspresionističkom stilu. 1938. godine on i njegova supruga pobegli su iz Evrope pre Drugog svetskog rata i vratili se u Harlem. Dok je podučavao decu u Harlem Community Art Centru njegov rad se radikalno promenio kada se okrenuo prikazima afroameričkog života i usvojio primitivizativni stil. Među Džonsonovim grafikama u Njujorku istaknute su one koje otkrivaju suštinu harlemske mode, muzike i plesa. Grafika sa ovom temom Slepi pevač, poznata i po nazivu Ulični muzičari, iz 1941. godine danas se nalazi u Muzeju moderne umetnosti u Njujorku.
Aleks Kac - Crveni osmeh
Slike američkog figurativnog umetnika Aleksa Kaca su zaokupljene “brzim svetlom“, tehnikom koja je mešavina reklamnog stila, intenzivnog kolorita, ogromnih plošno obojenih površina sa temama agresivne jednostavnosti. Na slici Crveni osmeh iz 1963. godine, jednom od njegovih najvećih portreta je naslikao profil lica svoje supruge Ade, postavljen na glatkoj crvenoj pozadini. Ova slika se danas nalazi u Vitni muzeju američke umetnosti u Njujorku.
Lusijen Levi Durmer - Ženevsko jezero
Francuski simbolistički/art nuvo umetnik Lusijen Levi Durmer je prvo dobio priznanje za svoje portrete. Od 1910. godine naslikao je mnoge pejzaže zbog svojih putovanja u Evropu i severnu Afriku. Njegova upotreba pastela omogućila mu je da dočara pesničku transformaciju lokacije na pejzažu Ženevsko jezero koji je naslikao 1925. godine. Danas se ova slika nalazi u muzeju Orsej u Parizu.
Baltus - Devojka na prozoru
Poljsko-francuski moderni umetnik rođen kao Baltazar Klosovski, zvani Baltus, bio je poznat po erotskim nabijenim slikama opuštenih devojaka, ali i po prefinjenom, nalik na san kvalitetu svojih slika. Slika Devojka na prozoru iz 1957. godine prikazuje Frederique Tison, devojku koja mu je u to vreme pozirala. Danas se ova slika nalazi u muzeju umetnosti Metropoliten u Njujorku.
Pjer Pivi de Šavan - Leto
Za vreme Pariske komune 1871. godine, Gradska većnica (Hôtel de Ville) je spaljena i uspostavljena je Treća republika. Francuska vlada je naručila od Pjera Pivija de Šavana da naslika murale za novu Gradsku većnicu. Mural Leto koji je naslikao 1891. godine nije samo alegorija godišnjeg doba već i politički iskaz. Na muralu Leto prikazuje fantaziju iznad novijih segmenata istorije, namenjenu da publiku prenese nazad u klasično, mirnije vreme.
Andre Deren - Devojka seče jabuku
Francuski slikar i vajar Andre Deren je bio jedan od osnivača fovizma sa Anrijem Matisom. Slika Devojka seče jabuku iz 1938. godine pokazuje Derenov mnogo kasniji opus izveden u tradicionalnijem stilu. Sama tema, figura sa mrtvom prirodom, potpuno je klasične prirode, a njeno umetničko istorijsko nasleđe proteže se generacijama. Ova slika se danas nalazi u privatnoj kolekciji.
Gustav Klimt - Dama sa lepezom
Simbolističkog slikara, jednog od najznačajnijih predstavnika bečke secesije Gustava Klimta je nadahnuo japanizam, naročito umetnički časopis Le Japon artistique, a česta tema na njegovim slikama su bile ženske figure. Obe ove karakteristike se vide na slici Dama sa lepezom koju je naslikao tokom kasnijeg pokreta secesije, 1917-1918. godine. Ova slika se danas nalazi u privatnoj kolekciji.