Artnit

Dugo Džonatan nije mislio na svijet iz kog je stigao, svijet u kome je njegovo jato živjelo gluvo i slijepo za ljepotu i radost letjenja, upotrebljavajući krila samo za borbu i traženje hrane. Ipak bi ga se kad-kad sjetio, makar na trenutak.

Objavljeno u Pero

Basnoslovni statistički podaci i dalje su išli iz telekrana. U poređenju sa prošlom godinom, bilo je više hrane, više odeće, više kuća, više nameštaja, više lonaca, više goriva, više brodova, više helikoptera, više knjiga, više dece - više svega sem bolesti, zločina i ludila. Godinu za godinom, minut za minutom, sve i svašta je raslo vrtoglavom brzinom. Kao i Sajm malopre, Vinston je uzeo kašiku i umakao je u anemični gustiš razliven po stolu, izvlačeći šare iz duguljaste barice. Razmišljao je sa gađenjem o fizičkoj sadržini života. Da li je uvek bilo ovako? Je li hrana uvek imala ovakav ukus?

Objavljeno u Društvo

Težnja ka sreći je velika obmana koja komplikuje čitav život! Zbog nje su ljudi tako naopaki, podli i nesnosni. U životu nema sreće, ničeg do nesreće, lake, teške, trenutne i trajne, javne, pritajene, skrivene, podmukle... “Od srećnika najbolji prokletnik.“

Objavljeno u Društvo

Sva živa bića, svesno ili nesvesno, u svakom vremenskom trenutku imaju udela u toj prirodi (taj aksiom zvuči toliko aksiomatski da ga je Jung, u godinama pred smrt, nazivao tautološkim, i o vremenu sve češće govorio u terminima fizike, kao o toku beskrajne energije). To učešće u vremenu im je zajedničko, ma gde se nalazila. Ono je još jedan veliki čovekov pomagač; čak i kada izmahuje kosom, čini to samo zato da bi saseklo ono privremeno i razdvojilo ga od večnog - baš kao što i laž odvaja od istine. Preuzima na sebe deo odgovornosti za način života saglasan svrsi zbog koje je život i stvoren - odgovornosti koja bi se za samog čoveka pokazala prevelikim teretom.

Objavljeno u Društvo

Svi ćemo umreti. To je ohrabrujuća činjenica. Ima pravde, svi ćemo umreti, pred smrću su neupotrebljivi svi životni mehanizmi. Vama nije do vas, nemate ništa protiv, samo ako će umreti i svi drugi. Budite spokojni. Ima jednakosti, svi ćemo umreti, smrt će jedina ukinuti sve razlike među nama.

Nepravedno smo rođeni, pravedno ćemo završiti.

Objavljeno u Pero

Kako ljudi pretrpavaju svoj bedni brodić do vrha jarbola skupocenom odećom i velikim kućama, nepotrebnom poslugom i gomilom nazovi prijatelja, kojima nije ni stalo do njih, a za koje ni sami mnogo ne mare, skupim zabavama u kojima niko ne uživa, raznim konvencionalnostima i modom, pretencioznošću i nadmenošću i večitim strahovanjem - avaj, tom najtežom i najbesmislenijom glupošću! - šta će o tome misliti komšije; luksuzom koji zasićuje, dosadnim uživanjima, praznim šepurenjem koje, slično zločinčevoj gvozdenoj kruni u drevna vremena, samo obliva krvlju i prožima bolom glavu koja pod njom pati.

Objavljeno u Pero
Četvrtak, 27 Avgust 2015 11:06

Tomas Man - Zavičaj

Kako lako, kako nestrpljivo, nipodoštavajući i ravnodušno ostavlja mladić, kad se u široki svet baca, zavičaj svoj maleni sebi za leđima, nijednom se za zvonikom njegovim, za vinorodnim brežuljcima njegovim ni ne obazrevši! Pa opet, ma koliko se od njega otrgao i dalje mu se otimao, opet slika njegova, smešno milija od svega drugog, u dubinama svesti sačuvana mu ostaje, ili posle mnogih godina dubokog zaborava ponovo u njoj čudesno izranja:

Objavljeno u Pero

1. Cilj svakog ljudskog života jeste jedan: besmrtnost.

1 -a. Cilj svakog ljudskog života jeste jedan: postizanje besmrtnosti.

2. Jedan stremi besmrtnosti produžetkom svog roda, drugi čini velika zemaljska dela kako bi obesmrtio svoje ime. I samo treći vodi pravedan i svet život, kako bi postigao besmrtnost kao večni život.

Objavljeno u Pero

Pisac je sebi postavio zadatak da živi pjesnički. Imao je visoko razvijeni organ da iznalazi ono zanimljivo i gdje bi to našao, znao je svoje doživljaje pjesnički oblikovati. Tako nije njegov dnevnik u doslovnom smislu točan, nema tu naprosto neke priče, on ne govori u indikativima, već, tako reći, u konjuktivima. Sigurno je da je mnogo toga napisano, pošto se već odavno odigralo, ali uprkos tome prikazivanje je vrlo živo, i sve se odigrava, upravo, neposredno pred nama. No bilo bi promašeno iz toga zaključiti da je pisac imao literarnih namjera. Knjiga ima za nj sasvim privatno značenje. U svakom slučaju to nije književno djelo koje bi bilo namijenjeno tisku, a i svaki pojedini njegov dio nedvojbeno pobija takvu pretpostavku.

Objavljeno u Društvo

A ti, jadniče, robuješ ljudima, robuješ stvarima, robuješ životu: jer život je robovanje ako nemaš hrabrosti da umreš. Imaš li nešto zbog čega bi čekao? I same naslade koje te zadržavaju i sprečavaju, već si utrošio: više nemaš nijednog novog uživanja, nijednog koje ti ne bi bilo odvratno pošto ti je već dotužilo i dosadilo.

Objavljeno u Društvo
Vi ste ovde: Home Flora doma Prikazivanje članaka po tagu život