Ruska žalfija (Perovskia atriplicifolia) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice usnača (Lamiaceae). Ime roda Perovskia je dobila po ruskom generalu grofu Vasiliju Aleksejeviču Perovskom, a ime vrste atriplicifolia ukazuje na sličnost sa listovima roda pepeljuga (Artiplex).
Ruska žalfija potiče iz središnjeg dela Azije, područja Avganistana, Irana, Tibeta i Pakistana, gde raste po obroncima, na šljunkovitim i stenovitim zemljištima u busenima. Može da poraste u visinu do 150 cm, a u širinu oko 60 cm i više.
Stabljike ruske žalfije su uspravne, obrasle zvezdastim dlakama, starije su drvenaste, a mlade zelene. Listovi su perasti sa mekanim dlačicama, sivo-zelene boje, a kada se smrve među prstima imaju aromatični miris. Kora je filcana, mirisna srebrnosive boje.
U kasno leto i jesen ruska žalfija cveta. Cvetovi su mali, zvonasti, gusto skupljeni u cvatove, ljubičasto-plave boje poput lavande. Plodovi su tamnobraon, ovalni oraščići.
U područjima iz kojih potiče, jedu se sveži cvetovi ruske žalfije, a listovi se puše. U Pakistanu se koristi za suzbijanje dizenterije, a u evroazijskom delu kao sredstvo protiv groznice.
Ruska žalfija je lekovita biljka i koristi se za čajeve i obloge. Smiruje nervozu želuca, isparavanja pomažu kod iskašljavanja. Cvetovi koji imaju sladak ukus dodaju se salatama.