Pajasmin pripada porodici hortenzija (Hydrangeaceae). Potiče iz istočne Evrope i zapadne Azije. Danas postoji velik broj kultivara, a posebno su zanimljivi oni sa belo prošaranim listovima ili belim cvetovima nežno obojenim braon ili ružičastom bojom.
Pajasmin brzo raste i druge godine od sađenja koren isteruje mladice u obliku šiba. Može da poraste u visinu i do 3 do 4 metara, a često isto ili približno toliko poraste u širinu. Grane su blago povijene.
Listovi pajasmina su jednostavni, ovalni, sa zašiljenim vrhom, na licu tamnozeleni i goli, a na naličju svetliji i u pazušcima nervature imaju retke dlačice. Oni su nasuprotno postavljeni i nalaze se na kratkim peteljkama. U proleće su listovi zlatnožuti, a u leto dobijaju žuto-zelenu boju. Listovi sadrže saponin i kada se protrljaju u navlaženim dlanovima uklanjaju prljavštinu sa njih, a ne reaguju na ulje. Zato se koriste u kozmetičkoj industriji, jer ne samo što uklanjaju prljavštinu, već ne skidaju ni prirodnu masnoću sa kože.
Pajasmin cveta u maju i junu. Veliki, beli medonosni cvetovi prijatnog mirisa skupljeni su u grozdaste cvasti. Oni se nalaze na maloj dlakavoj cvetnoj dršci. Plod je tobolac koji sadrži mnogo sitnih semenki.