Floks pripada rodu Plox i porodici Polemoniaceae. Ovaj rod broji oko 60 vrsta jednogodišnjih i višegodišnjih biljaka, a naziva se po grčkoj reči phlax, što znači plamen. Ime je povezano sa živom bojom cveta nekih vrsta iz ovog roda.
Floks potiče iz Severne Amerike i centralne Azije, a rasprostire se u šumama, i u prerijama. Neke vrste rastu uspravno i visoko, dok su druge niske, polegle i šire se horizontalno, kao pokrivači tla. Iz Severne Amerike je prenet u Englesku početkom XIX veka i veoma brzo postao popularan.
Listovi kod većine vrsta floksa su dugi, uski, elipsoidnog oblika i zašiljeni na vrhu. Njima se hrane mnoge larve leptira, ali i pojedine životinje, kao što su na primer zečevi i jeleni.
U zavisnosti od vrste, floks cveta od ranog proleća pa do kasne jeseni, a najčešće u grozdastim cvastima koje kod većine vrsta mirišu prijatno. Boje cvetova mogu da budu u raznim nijansama bele, ružičaste, plave, ljubičaste, crvene, ali i u raznim kombinacijama boja. Oplođeni cvetovi stvaraju plod u obliku čaure, podeljene u tri komore u kojima je seme.
Visoke vrste floksa rastu uspravno, i dostižu visinu od 70 do 80 cm. Sade se u vrtove, ali i u veće saksije. Većina vrsta cveta od jula do avgusta. Koriste se kao rezano cveće.
Niske vrste floksa, takozvani jastučasti floks, porastu od 5 do 10 cm. Brzo se šire obrazujući gusti jastučasti tepih. Većina vrsta cveta od aprila do juna. Dobar su izbor za kamenjare, vrtne gredice, suve zidove u vrtu, kao i žardinjere.