Artnit

Subota, 13 Februar 2016 17:20

Sokrat - Vrlina je znanje

Za Sokrata je osnovni, skoro isključivi predmet filozofskog raspravljanja etika, koju karakteriše teza o odnosu između znanja i vrline. On smatra da su znanje i vrlina identični, a da bi čovek postupao ispravno mora da poseduje znanje o tome šta je ispravno, i da čini ono što je ispravno.

Objavljeno u Društvo

Sokrat: Ispitujmo, dakle, i prosuđujmo život ispunjen uživanjem i život ispunjen mudrošću, ali posmatrajući ih odvojeno.

Protarh: Kako to misliš?

Sokrat: Neka u životu s uživanjem ne bude mudrosti, niti uživanja u životu s mudrošću. U slučaju ako je i jedno od njih dobro, nijedno ne treba da teži za još nečim; a ako se pokaže da i jedno od njih još za nečim teži, onda to u stvari i nije više za nas uistinu dobro.

Objavljeno u Društvo

Sokrat: Oni tvrde: stvar ne treba nimalo onako veličati ni izdaleka je izvoditi dugačkim okolišanjima. Jer, kao što smo već rekli, u početku ovoga izlaganja, baš nimalo istine o pravednim ili dobrim stvarima, ili o ljudima koji su takvi po prirodi ili po vaspitanju, ne treba u sebi da ima onaj ko želi da postane odličan besednik. Ta nikome na sudovima baš nimalo nije stalo do istine u tim stvarima, nego samo do onoga što se može verovati. A ovo je prividno, i na to treba da obraća svoju pažnju onaj ko želi da besedi pravilno. Jer, ponekad ne treba iznositi ni ono što se zaista dogodilo, ako nije verovatno da se zbilo, nego samo ono što liči na istinu, kako u optužbi tako i u odbrani. I uopšte onaj ko besedi svakako treba da kao tačku za pravac uzima ono što liči na istinu, a s istinom često da se oprosti. Jer, ako se to dešava kroz celu besedu, time su ispunjeni svi zahtevi umetnosti.

Objavljeno u Društvo
Utorak, 29 April 2014 14:50

Sokrat - O nepravdi

Kriton je poznato delo antičkog filozofa Platona. To je jedinstven zapis rasprave koja se vodila u državnoj tamnici tokom noći pre pogubljenja Sokrata.

Poslednjeg dana svog života Sokrat razgovara sa Kritonom, da nepravdu ne treba činiti:

Objavljeno u Društvo
Nedelja, 01 Septembar 2013 19:34

Sokratova smrt

Pošto je grčki filozof Sokrat osuđen na smrt 399. godine pre nove ere pod optužbom da je kvario omladinu Atine i poricao moć bogovima, morao je da sačeka povratak lađe, koja bi označila kraj delfskih svetkovina u Atini. Dok je čekao povratak lađe i svoju smrt, uz uplakane učenike oko sebe, izneo je mišljenje o tome šta je smrt i zašto se filozof njoj raduje, umesto da drhti od nje. Grčki filozof Platon nije prisustvovao Sokratovoj smrti. Napisao je dijalog Fedon, u kome istoimeni Sokratov učenik priča Platonu o poslednjim Sokratovim časovima.

Objavljeno u Društvo
Nedelja, 14 April 2013 21:20

Žak Luj David - Sokratova smrt

Francuski slikar Žak Luj David je najviše slikao istorijske kompozicije i herojske teme, antičke i savremene. Tema i motiv slike Sokratova smrt potiču iz antike. Motiv slike je aluzija na Sokratovo učenje koje je za cilj imalo buđenje skepticizma i nepokornosti. Slika je nastala u godini Francuske revolucije, 1787. godine po narudžbini braće De Montinji. Danas se slika nalazi u muzeju umetnosti Metropoliten u Njujorku.

Objavljeno u Paleta
Vi ste ovde: Home Društvo Prikazivanje članaka po tagu Sokrat