Artnit

Subota, 27 April 2013 22:10

Tomas Mor - Utopija Istaknut

Ilustracija za prvo izdanje knjige Utopija iz 1516. godine Ilustracija za prvo izdanje knjige Utopija iz 1516. godine

Tomas Mor je bio politički filozof, veliki mislilac i humanista, a postigao je i značajnu političku karijeru. U vreme vladavine Henrika VII bio je poslanik u engleskom parlamentu i diplomata, a za Henrika VIII postao lord kancelar. Glavno delo Tomasa Mora je De optimo statu reipublicae deqve nova insula Utopia, koje je poznatije u svetu pod kraćim nazivom Utopija.

U prvom delu Utopije Tomas Mor daje kritički prikaz društvenih odnosa iz svog vremena i ukazuje na patnje i stradanja siromašnog stanovništva u Engleskoj. On smatra da je koren svih društvenih zala u privatnoj svojini. Zbog privatne svojine ljudi koji proizvode materijalna dobra, bez kojih nijedno društvo "ne bi moglo opstati ni godinu", žive u uslovima koji su gori od onih u kojima živi "tegleća stoka", a u isto vreme neradnici i paraziti žive u izobilju. Nepošteni i lukavi ljudi poseduju sve, dok masi skromnih i radnih ljudi pripadaju samo beda, trud i nevolja.

O privatnoj svojini i njenom ukidanju kao uslovu za stvaranje humanog društva Tomas Mor kaže: "Tamo gde postoji privatna svojina, gde je novac merilo svih vrednosti, ne može vladati napredak i pravda"... Zbog toga sam uveren da je ukidanje svojine jedino sredstvo za pravičnu podelu dobara i osiguranje blagostanja. Sve dok bude postojala, najveći broj ljudi, koji su takođe i najbolji među njima, poznavaće oskudicu i bedu".

Tomas Mor je dao oštru kitiku državnog oblika organizacije društva iz svog vremena. "Zato kad posmatram ove države što svuda cvetaju, vidim u njima, nek' mi je Bog u pomoći, samo zaveru bogatih koji se brinu za svoju udobnost pod okriljem i u ime zajednice. Izmišljaju sva moguća sredstva ne samo da očuvaju bez opasnosti dobra što su ih stekli nepošteno, već i da iskorišćavaju snagu i trud siromašnih po najnižoj ceni"

U drugom delu Utopije, Tomas Mor daje svoju viziju "zdravog" društvenog uređenja. On smatra da se svaki član društvene zajednice mora baviti jednom vrstom obrta, dok je gradsko stanovništvo dužno da povremeno radi u poljoprivredi, kako bi se na taj način savladala razlika između grada i sela. Od fizičkog rada po Tomasu Moru oslobođeni su samo članovi društvene zajednice koji se bavi naučnim radom. U okvire svoje idealne društvene zajednice Tomas Mor uvodi institut ropstva koji smatra za najhumaniji oblik kažnjavanja zločinaca i način da se ostali članovi društvene zajednice oslobode "neugodnih poslova".

Tomas Mor smatra da je porodica osnovna ćelija u društvu i kada je reč o proizvodnji materijalnih dobara. U porodici pravo upravljanja i odlučivanja pripada najstarijem u rodu. Svi predmeti koje članovi društva proizvedu stavljaju se u zajednička skladišta. Raspodela proizvoda se vrši u skladu sa principom svakome prema njegovim potrebama.

Bez obzira na mnoge nedostatke društvene teorije Tomasa Mora, njegovo kapitalno delo Utopija bilo je vekovima, sve do Francuske revolucije 1789. godine, najznačajnije delo iz oblasti teorije države. Štampanje prvog izdanja Utopije 1516. godine lično je nadzirao veliki humanista, istoričar i filozof Erazmo Roterdamski.

Pročitano 12362 puta Poslednji put izmenjeno Subota, 12 Septembar 2015 11:06

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Društvo Tomas Mor - Utopija