Artnit

Nedelja, 29 Juli 2018 12:03

Kultura hrane - razmišljanje kroz hranu Istaknut

Pieter Claesz - Hrana, čaše i krčag na stolu Pieter Claesz - Hrana, čaše i krčag na stolu

Kultura hrane nastajala je stotinama godina i uvek je shvatana kao sastavni deo opšte kulture. Hrana je više nego nešto prehrambeno i ima duboko simboličko značenje. Čovekove navike ishrane govore mnogo o njegovim ukusima, zadovoljstvima, težnjama i svakodnevnim navikama, ali i ličnosti, polu, etničkoj pripadnosti, društvenoj grupi i društvu.

Semiotičari su uporedili upotrebu hrane u društvu i kulturi sa jezikom. Kao što francuski semiotičar Roland Barthes kaže: "Kada on (moderni potrošač) kupi hranu, konzumira ili servira, savremeni čovek ne rukuje sa jednostavnim predmetom na čisto tranzitivan način; ova hrana sumira i prenosi situaciju; ona predstavlja informaciju; ona označava." Ovu strukturalističku perspektivu razvio je dalje francuski antropolog Klod Levi Stros, koji je identifikovao da se hrana može zamisliti kao jezik koji izražava društvene strukture i kulturne sisteme. On koristi termin kulinarski trougao, koji na svojim krajnjim tačkama spaja sirovo, kuvano i pokvareno uspostavljajući pritom opoziciju prirode i kulture u ljudskom delovanju kako bi došao do univerzalnih modela kulture.

Već 1899. godine američki sociolog Torsten Veblen je u svom radu Upadljiva potrošnja primetio da hrana označava klasu i privilegiju. Kasnije studije su ovu sliku naglasile još više. Nemački sociolog Norbert Elias u svom delu Civilizacijski proces je identifikovao simboličko značenje hrane koja igra značajnu ulogu u određivanju odnosa društvene moći i statusa. Isto tako, jedan od najuticajnijih sociologa u istraživanjima ishrane u svom delu Distinkcija: društvena kritika suđenja francuski filozof Pjer Burdje ističe da su prehrambeni izbori i ukus ključni faktori razumevanja ponašanja i dinamike različitih društvenih grupa. Zato životni stil gurmana upućenog u neformalnu gradsku mapu vrhunskih restorana nije samo estetsko i hedonističko zadovoljstvo, nego način da se, najčešće nesvesno, ispriča priča o vlastitom društvenom poreklu i sadašnjoj socijalnoj poziciji. Američki sociolog Pol Risman u delu Usamljena gomila opisuje ulogu hrane kao sredstva društvenog nadmetanja, odnosno njenu povezanost sa društvenim statusom. Odustavši od univerzalnosti koja bi bila kodirana u jeziku ishrane britanska antropološkinja Meri Daglas stavlja naglasak na uticaj kulture koja oblikuje individualne perferencije. Ona u seriji radova određuje da hrana definiše mesto pojedinca u društvu i služi za aktivno održavanje društvenog poretka. Nemački sociolog Georg Zimel naglašava društveni značaj hrane od pradavnih vremena u članku Sociologija obroka. Na osnovu proučavanja specifične prirode kulturnih pravila i definicija koje se odnose na hranu, on zaključuje da hrana govori o idejama, vrednostima, pretpostavkama, praksama i institucijama društvenih grupa i njihovih normi i pravila. Estetsko u jelu treba tražiti u društvenoj formi obedovanja kao društvene interakcije, i samim tim je obrnuto proporcionalno od fiziološkog aspekta obeda.

Pročitano 3325 puta Poslednji put izmenjeno Ponedeljak, 19 Avgust 2019 10:18

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Društvo Kultura hrane - razmišljanje kroz hranu