Artnit

Četvrtak, 03 Maj 2018 11:25

Đuro Šušnjić - Sokratov etički racionalizam nije se slagao sa demokratskom upravom, u kojoj je bilo mnogo neracionalnog odlučivanja Istaknut

Luka Đordano - Sokrat Luka Đordano - Sokrat

Voleo je narod, ali mu je bila strana vladavina naroda, pošto je smatrao da državom treba da upravljaju sposobni i mudri. Ne bi trebalo smetnuti s uma da se Sokrat po pravilu obraćao pojedincu a ne masi: po tome se vidi da on nije politički vođa, već mudrac koji je zabrinut za onog izuzetnog, koga masa lako zarobi i povede pogrešnim putem! Masa je loš učitelj i još gori sudija: masa ne sudi, ona presudi po kratkom postupku! Mudri su uvek stvarali psihološku nelagodu i po pravilu doživljavali odbacivanje od strane mase. Pojedinac bi trebalo da sumnja u svaku odluku koja je donesena bez njega, mimo njega, pa i protiv njega.

Sokrata nije zanimala politika kao nadmetanje elita, već moralni okvir u kome se ona ostvaruje: on je imao uzvišen, neisprljan odnos prema politici! Za njega je politika bila mudrost upravljanja ljudima i stvarima u svrhu ostvarivanja najviših vrednosti: istine, pravde, slobode, svetosti života itd. Baviti se politikom i činiti dobro - to je za njega bilo isto. Njegov etički racionalizam nije se slagao sa demokratskom upravom, u kojoj je bilo mnogo neracionalnog odlučivanja. Trudio se da država uzme razum za svoje načelo, ali je ona radije pribegavala moći; razgovarao je i sa državnicima - koji izgledaju mudri svima drugima a najviše samima sebi - i uveravao ih kako oni misle da su mudri a u stvari nisu, i zato su ga oni mrzeli i optuživali; zamerio im se, ali je to smatrao dokazom da govori istinu.

Iz dela Sokrat - život za istinu

Pročitano 2245 puta

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Društvo Đuro Šušnjić - Sokratov etički racionalizam nije se slagao sa demokratskom upravom, u kojoj je bilo mnogo neracionalnog odlučivanja