Artnit

Četvrtak, 08 Mart 2018 11:39

Matrijahat ili ginekokratija Istaknut

Matrijahat ili ginekokratija je politički ili društveni oblik u kojem dominiraju žene, a posebno majke. Mitovi i usmena tradicija govore da su mnoga savremena društva nekada bila matrijahalna ili da je postojalo mnogo različitih matrijahalnih društava. Švajcarski psiholog i antropolog Johan Banhofen je u delu Materinsko pravo, koje je objavio 1861. godine među prvima postavio tezu o matrijahatu. Matrijahalna društva svode se danas na tek nekoliko u zabitima koje odlikuje siromaštvo.

Pojam matrijahat potiče od latinske reči mater, što znači majka i grčke reči archein što znači vladati. Postoji i poseban izraz za žensku vlast ginekokratija, koja se ponekad naziva i ginokratija.

Matrijahat je društveni sistem u kome žene imaju glavnu moć i dominiraju u različitim političkim, moralnim i društvenim krugovima. Postoje uglavnom četiri zajedničke karakteristike ovih društava. Ona su većinom poljoprivredna društva, egalitaristička, matrilokalna i matrilinearna, žene i muškarci su određeni na osnovu njihove veze sa materinskim klanom, imaju dobro razvijene sisteme odlučivanja koji omogućavaju da se svačiji glas čuje i uzme u obzir i poštuju načela zaštite, ljubavi i velikodušnosti i uče oba pola da to i izraze.

U materijalnoj i duhovnoj kultuti postoje dokazi da je matrijahat bio prvi oblik društvenog uređenja tokom praistorijske epohe. U ovom društvu majka je bila izuzetno poštovana, glava porodice, a po njoj se računalo i srodstvo. Verovalo se da je žena božansko biće, jer je obdarena najvažnijom moći na svetu rađanjem. Pretpostavlja se i da su praistorijski ljudi obožavali ženska božanstva i gajili kult velike majke. Na tlu današnje Evrope i severne Azije pronađene su figurice žena stare i do 30 000 godina nazvane Venera, na kojima su veoma ekspresivno naglašeni atributi ženske plodnosti.

Starogrčki pesnik Homer je opisao mit o Amazonkama, ženama ratnicama sa prostora današnje Male Azije, u području reke Termodonta. Njihova država je verovatno predstavljala matrijahat u punom svom značenju. U ovoj državi muškaraca ili uopšte nije bilo ili su samo služili za održavanje potomstva. Amazonke su se uglavnom bavile lovom i ratničkim vežbama. One su branile svoju državu i išle i u osvajačke pohode do Grčke i Sirije i pritom osnivale mnoge gradove i sretale se sa velikim junacima grčkih legendi.

U jugozapadnoj kineskoj provinciji Junan, na jezeru Lugo u podnožju Himalaja i danas živi pleme Mosuo staro preko 2000 godina koje neguje jedan od poslednjih matrijahata na svetu. Njihove žene upravljaju imovinom, ne udaju se i imaju više muškaraca, a deca pripadaju samo majkama, koje imovinu prenose na kćerke. U jeziku ovog plemena ne postoje reči koje znače otac i muž.

Pročitano 2878 puta

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Društvo Matrijahat ili ginekokratija