Artnit

Četvrtak, 23 Februar 2017 12:27

Životne šanse Istaknut

Tetsuya Ishida - Čekajući šansu Tetsuya Ishida - Čekajući šansu

Životne šanse se često određuju kao verovatnoća svakog pojedinca da unapredi svoj kvalitet života. Kao koncept životne šanse je prvi definisao Maks Veber 1947. godine i one se mogu posmatrati kao proširenje ideja Karla Marksa. Novije, jednostavnije definicije dolaze od drugih sociologa, Rajta Milsa i Ralfa Darendorfa. Ovaj pojam kasnije prelazi u opštu upotrebu, posebno u studijama društvene pokretljivosti.

Maks Veber koristi pojam životne prilike da opiše mogućnosti svakog pojedinca da poboljša svoj kvalitet života. Prema njegovoj teoriji, raspoloživi resursi u životu pojedinca diktiraju da li će njegov život ostati isti ili se poboljšati i socijalno i ekonomski. Veber ističe tri različita aspekta života koji određuju životne prilike: klasa (ekonomski odnosi), status (društveni položaj) i politička opredeljenost (moć kroz sindikat, grupe za pritisak i druge organizacije). Iako je tvrdio da su sva tri faktora važna, on je prepoznao da su povezani jedni sa drugima i da je klasa najuticajnija.

Za razliku od Maksa Vebera, Rajt Mils 1959. godine isključivo posmatra životne prilike kao rezultat položaja osobe u strukturi društvene klase. Pri tome životne šanse određuje kao sve aspekte zdravlja, završetak visokog obrazovanja i ne biti okarakterisan kao kriminalac.

Ralf Darendorf predstavlja 1979. godine koncept relativnih šansi, koji je zasnovan na definiciji šansi Maksa Vebera. On kaže da su relativne šanse neke osobe za dobijanje takvih stvari koje su poželjne u društvu, kao što je finansijska sigurnost i izbegavanje onih koje se smatraju nepoželjnim, kao što je umreti mlad. Po njemu životne šanse nisu u potpunosti postignute, već su u izvesnoj meri pripisane. To znači da ljudi praktično dobijaju svoj status kao rezultat grupe u kojoj su rođeni, umesto da ga "zarađuju".

Pročitano 2277 puta

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Društvo Životne šanse