Artnit

Društvo

Utorak, 09 Septembar 2014 11:04

Erazmo Roterdamski - Obrazac vladara

... Onaj koji upravlja državom mora voditi javne a ne lične poslove, ne sme misliti ni na šta drugo do na opštu korist; ne sme se ni za dlaku udaljiti od zakona koje sam donosi i izvršava; mora da bdi nad poštenjem svojih činovnika i vlasti; uvek mora misliti da je izložen očima svih i da može svojim čistim životom, kao blagotvorna zvezda, korisno uticati na ljudske poslove ili pak, kao zlokobna kometa donositi najveću nesreću.

Ponedeljak, 25 Avgust 2014 13:46

Žan Pol Sartr - O ljudskoj prirodi

Danas se ljudska priroda definiše u društvenim okvirima, koji su okviri opšteg raspadanja društvenih oblika vladavine, klasa i sukoba koji ih zahvataju, mešanja rasa i nacija - što sve čini da se sama ideja jednolične, šematske ljudske prirode ne može više prikazati s istim opštim karakterom, ne može više poprimiti isti tip univerzalnosti kao u XVIII veku, u epohi kada se činilo da se ona izražava na bazi trajnog napretka.

Nedelja, 17 Avgust 2014 13:43

Frensis Bekon - Kritika idola

Engleski filozof Frensis Bekon u svom najznačajnijem delu Novi organon, objavljenom prvi put 1620. godine, izlaže osnovne principe svoje filozofije. U sklopu kritike filozofske tradicije, on ističe induktivni način zaključivanja na osnovu činjenica, ali pre takvog zaključivanja smatra da treba očistiti razum od lažnih pojmova, koji su već zaokupili ljudski razum, pa se u njemu čvrsto ukorenjeni, da iskrivljuju istinu. Ove lažne pojmove Frensis Bekon naziva idolima. Termin idola potiče od grčke reči eidolon i znači lažna slika, zabluda.

Petak, 15 Avgust 2014 12:03

Platonova Akademija

Platon, jedan od najvećih antičkih filozofa, osnovao je prvu pravu filozofsku školu antičke Grčke, u vežbalištu, koje se nazivalo Akademovim, jer se nalazilo u gaju čiji je zaštitnik bio antički heroj Akadem, i po kome je i sama škola nazvana Akademija. Platonova Akademija se često smatra za prvi univerzitet u Evropi. Postojala je s prekidima skoro devet vekova, od 387. godine pre nove ere do 529. godine nove ere, kada ju je zatvorio rimski car Justinijan.

Subota, 09 Avgust 2014 11:17

Aristotel - O pravdi i pravičnosti

Govoreći o pravdi, kao prvoj vrlini Aristotel je stvorio sistem koji je imao veliki uticaj na kasniju etičku misao. U Nikomahovoj etici on ističe da su u pravednosti "skupljene sve kreposti", a kasnije proširuje to svoje gledište i, praktično, govori o dva različita smisla pravde.

Utorak, 05 Avgust 2014 12:30

Ideje o krivici u antičkoj Grčkoj

Prava istorija fenomena krivice započinje u antičkoj Grčkoj, gde se razvila bogata lepeza predstava krivice. U pogledu shvatanja krivice stari Grci nisu uspeli da prevaziđu relativno primitivne kategorije, koje su nalik na one koje se sreću u Hamurabijevom zakoniku. Istovremeno u istoriji etičke refleksije problem krivice zauzima posebno značajno mesto u antičkoj grčkoj filozofiji.

Sreda, 30 Juli 2014 11:29

Seneka - Ako želiš da pobediš gnev

Bori se sa samim sobom; ako želiš da ti pobediš gnev, onda on ne može tebe. Ti već počinješ da pobeđuješ ako uspeš da ovaj ostane skriven, ako mu se ne dopusti izlazak. Zatrpajmo njegovo javno ispoljavanje i držimo ga što je više moguće skrivenog i tajnog.

Muškarac obično oseća da je polovina bića žene; ali oseća i da je žena iracionalni element u svetu. Mnogi zastupaju prvo shvatanje, a i drugo. Danas je običaj da se prihvati prvo. Samo jedan muškarac i jedna žena čine celog čoveka, kaže Kant. Po svemu sudeći, on sledi Svedenborga.

Sudbina je našeg doba - koje karakteriše racionalizacija i intelektualizacija i, pre svega, uklanjanje svih čarolija iz sveta - da su se upravo one krajnje i najsublimnije vrednosti povukle iz javnosti u transcedentno carstvo mističnog života ili u bratstvo neposrednih odnosa između pojedinaca. Nije to slučajno što je naša najveća umetnost intimna a ne monumentalna po karakteru i što danas samo u najužim krugovima, u odnosu čoveka prema čoveku, u pianissimu, pulzira ono nešto što odgovara proročkoj pneumi koja je ranije kao silovit plamen išla kroz velike zajednice i stapala ih u jedno.

Američki psiholog Frederik Hercberg je na osnovu niza istraživanja radne sredine i njenih podsticajnih, odnosno osujećućih svojstava u preduzećima zasnovao dvofaktorsku teoriju motivacije. U fokus svoje teorije motivacije, a i kasnijih istraživanja u organizacijama, stavlja zadovoljstvo i nezadovoljstvo poslom.

Vi ste ovde: Home Društvo