Artnit

Nedelja, 30 Mart 2014 16:21

Uticaj muzike na pamćenje i učenje Istaknut

Još je Platon tvrdio da je muzika efikasnije oruđe za obrazovanje, od bilo kog drugog. Da bi lakše pamtili stari Grci su pevali svoje drame. Savremena istraživanja ukazuju da je uticaj muzike moćan, i da neke vrste muzike aktiviraju levu i desnu hemisferu mozga što maksimizuje učenje i pamćenje.

Istraživanja pokazuju da muzika, sa ritmom od 60 udaraca u minuti, aktivira levu i desnu hemisferu mozga. Njihovo istovremeno aktiviranje povećava maksimalno učenje i zadržavanje informacija. Ističe se da se potencijal za učenje može povećati najmanje pet puta slušanjem ove muzike. Takođe, aktivnosti koje angažuju obe hemisfere u isto vreme, kao što je sviranje instrumenta ili pevanje, osposobljavaju mozak da bolje obrađuje informacije.

Muzika od 60 udaraca u minuti je barokna muzika iz XVII i XVIII veka, čije se slušanje smatra idealnim za podsticanje pamćenja. Takođe, može da poveća nivo pažnje, produži vreme fokusirano na učenje i poveća veštine razmišljanja. Neki od najpopularnijih kompozitora iz ovog doba su Vivaldi, Bah i Hendl.

U istraživanjima 1982. godine, za utvrđivanje efekata na sposobnost pamćenja studenata korišćeno je klasično delo, Muzika na vodi Hendla, koju je on kao dvorski kompozitor, komponovao za "muziku u pozadini" tokom putovanja kralja Džordža I niz Temzu. Utvrđeno je bolje postignuće u pamćenju kod grupe studenata koji su u toku učenja slušali Muziku na vodi. Poznati bugarski psiholog, Džordž Lozanov, svojim učenicima je puštao dela barokne muzike, sa 60 udaraca u minuti. Utvrđeno je da su učenici učili brže jezik, i do 1000 reči i fraza u jednom danu, a prosečna stopa zadržavanja naučenih informacija je bila 92 odsto.

Posebno mesto ima uticaj Mocartove muzike na intelekt, koji je dobio naziv Mocartov efekat, na osnovu istraživanja psihologa Frensisa Raušera i neurobiologa Gordona Šoa 1993. godine, o pozitivnom dejstvu muzike. Ispitivanje uticaja slušanja Mocartove muzike na uspešnost izvođenja nekih zadataka pokazalo je da je slušanje ove muzike dovelo do povećanja rezultata na jednom od zadataka kojima se meri inteligencija. Naime, istraživanjima je utvrđeno da se tokom slušanja Mocartove muzike poboljšava prostorno-vremensko rezonovanje, koje se na primer iskazuje u vizualizaciji predmeta u pokretu.

Muzikolozi Mocartovu muziku opisuju kao arhitektonsku, zato što je zasnovana na istim matematičkim idealnim proporcijama i strukturnim zakonima harmoničnosti po kojima su građene mnoge poznate katedrale. Skoro sva proučavanja Mocartovog efekta bazirala su se na Mocartovoj sonati za dva klavira u D-duru.

Za razliku od klasične muzike, koja je više harmonična rok muzika je više ritmička. Ritmička muzika čini slušaoca više strastvenim, podiže adrenalin, dok harmonična muzika čini slušalaoca mirnijim. Istraživanja su pokazala da slušanje rok muzike izaziva problem u učenju i zadržavanju naučenih informacija. Međutim, mozak ne stvara snažnu povezanost između rok muzike i onoga što se dešava vizuelno kada se čuje pesma. Dakle, bez obzira na uslove, kada čujete pesmu rok muzike, Vaš mozak će je automatski povezivati sa onim kada ste je prvi put čuli.

I dok naučna istraživanja najčešće uključuju umetničku muziku, novi eksperimenti pokazuju da pamćenje poboljšava i rok muzika i interpretacije pojedinih izvođača, kao što su Džimi Hendriks, AC/DC i Red Hot Chili Peppers.

Pročitano 8344 puta

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Društvo Uticaj muzike na pamćenje i učenje